Općenito o volontiranju
„Radim najbolje što mogu, bez želje za naplatom, kako bih pomogla drugima,“ citat majke Tereze.
Definicije:
„Volonterstvo (volonterizam, volontiranje) neprofitna je i neplaćena aktivnost kojom pojedinci i pojedinke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Volontiranje se javlja u raznim oblicima: od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja zajednice u kriznim periodima.“
„Volonterstvo (ili dobrovoljni / dragovoljni rad) jedan je od kamena temeljaca civilnog društva jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva: zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravičnost za sve ljude.“
Oznake volontiranja:
- Dobrovoljnost – rad se obavlja bez ikakve prisile – volonter to radi zato što želi.
- Neplaćenost – rad se obavlja besplatno bez naknade ili želje za zaradom.
- Solidarnost – rad se obavlja zbog suosjećanja i empatije prema drugima, iz želje da se nekome pomogne.
Povijest volontiranja:
Početak volontiranja potječe od postanka čovječanstva. Čovjek je društveno biće ima osjećaj pravednosti, empatije i pomaganja.Volonterizam je sastavni dio gotovo svake kulture i civilizacije. Zapadnoj civilizaciji pojavu doborovljnog rada u svrhu pomoći drugima možemo promatrati i u uskoj vezi s naukom kršćanske religije gdje je upravo „pomoć bližnjemu” jedna od glavnih vrijednosti. Kroz povijest nalazimo mnoge svećeničke redove, misionarske akcije, redove časnih sestara, ali i necrkvenaudruživanja za dobrotvoran rad i pomoć drugima – bratovštine, dobrotvorna društva, ženska društva, humanitarna društva, zaklade kao i neformalne oblike angažiranja stanovništva.
Institucionalizacija volonterskog rada počela je 1920.godine kada su pacifisti Pierre Ceresole i Hubert Parris organizirali prvu međunarodnu grupu volontera kojisu obnavljali selo Esne blizu Verduna u Francuskoj, koje je bilo razrušeno u prvom svjetskom ratu. Glavni ciljevi te akcije su bili obnova sela i izgradnja mira kroz zajednički rad.
Tri najstarije volonterske organizacije koje postoje i danas:
- „Service Civil International“ – osnovana 1920. godine (Pierre Ceresole);
- „Youth Action for Piece“ osnovana oko 1923. godine (Etienne Bach);
- „Union of International Associations“ – osnovana 1907. godine (Henri LaFontaine)
Generalna skupština UN-a je 1985. godine proglasila 05.12. kao međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak ili „International VolunteerDay for EconomicandSocial Development.“ U našoj javnosti je ovaj dan poznat kao međunarodni dan volonterizma.
Zašto volontirati?
Volontiranje nam pomaže u spoznaji i samospoznaji dok s druge strane učimo kako komunicirati i surađivati jedni s drugima bez želje za stvaranjem hijerarhije i uplitanja u osobni život drugih osim u obliku pomoći. Sam čin dobrovoljnog rada je nagrada – volontiranjem učimo kako pomoći drugima, a s tim pomažemo i sebi. Volontiranje također omogućava učenje i savladavanje novih vještina koje nekome u budućnosti mogu postati poziv, osim obogaćivanja vlastite edukacije, životopisa, volontiranjem stječemo izrazito važne preporuke. Dobrovoljni rad će zasigurno stvoriti velike promjene kako na individualnom tako na društvenom planu u zajednici, što umnogome stvara osjećaj ugode. Možda se čak dobro provedete i upoznate nove prijatelje.
U nedavnom izvješću CNCS-a objavljeni su rezultati 30 znastvenih studija u kojima se pokazuje kako dobrovoljni rad popravlja fizičko i psihičko zdravlje volontera. Volonteri koji su učestvovali u ovim studijama su napredovali u kognicijskom i funkcionalnom planu, povećan im je životni vijek i smanjila se učestalost depresija.
Volontiranje također povećava kvalitetu života, ne samo primatelja volonterskih napora već i samih volontera. No najviše se mijenja percepcija o životu i stvara se osjećaj pripadništva zajednici. Ljudi koji su postali volonteri imaju bogatiji, sretniji i zadovoljniji život od onih koji nikada nisu iskusili dobrovoljni rad.
Razlozi za volontiranje:
- Volontiranje može promijeniti nečiji život.
- Volontiranje pomaže stvaranju društva s aktivnim građanima koji se međusobno potpomažu.
- Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.
- Volontiranje pomaže bruto nacionalnom dohotku (BND). U Velikoj Britaniji dobrovoljni rad doprinosi s 4,8 milijardi funti u BND-u.
- Dobrovoljni rad je odlično oruđe za osobni razvoj i razvijanje mnogih vještina.
- Volontiranje omogućava cijelu paletu novih poslovnih i životnih mogućnosti.
Izvor:
http://www.turbina-promjena.hr/images/dokumenti/O_volontiranju_i_volonterima.pdf